U javnosti se često govori o migracijama, a naslovnice novina i medijski portali prikazuju brojke odseljenih u Njemačku, Irsku i druge zemlje. Također, sve više se piše i o doseljenicima u Hrvatsku, kako iz susjednih zemalja, tako i iz Ukrajine, Filipina i ostatka svijeta. S druge strane, manje pažnje se pridaje demografskom profilu imigranata i emigranata, tj. kojeg su spola i koliko godina imaju. Poznavanje dobno-spolne strukture migranata može, među ostalim, pomoći u donošenju učinkovitijih migracijskih politika. Stoga ćemo u nastavku teksta dati detaljniji dobno-spolni profil emigranata iz Hrvatske i imigranata u Hrvatsku za razdoblje od 2011. do 2019. U tom razdoblju je prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz Hrvatske emigriralo 139.457 muškaraca i 115.341 žena, dok je u nju imigriralo 93.299 muškaraca i 50.209 žena.

Prosječan broj odseljenih u razdoblju 2011. – 2019. iznosio je 28.311 stanovnika godišnje, dok je u istom razdoblju prosječno doseljenih bilo 15.945, što znači da je, u prosjeku, svake godine na 100 onih koji su se odselili iz zemlje bilo oko 56 onih koji su se doselili u zemlju. Pogledamo li neto migracije prema dobnim skupinama za razdoblje 2011.-2019. vidljiv je negativan neto migracijski saldo kod svih dobnih skupina. Najveći gubitak stanovništva se dogodio u dobnoj grupi od 25 do 44 godine te od 5 do 14 godina. Najmanji gubitak je ostvaren kod osoba starih između 15 i 24 godine te kod onih starih 55 godina i više.

Za razliku od prirodnih demografskih procesa, migracijska kretanja za posljedicu imaju trenutne učinke na dobno-spolnu strukturu stanovništva što je najbolje uočljivo u kontingentu radne snage. Primjerice, danas rođenom djetetu potrebno je oko 18 godina a nerijetko i više godina da uđe u radnu snagu, dok odrasli imigrant odmah ulazi u nju. Stoga je, zbog boljeg uvida učinka migracije na demografske strukture, zanimljivo usporediti dobno-spolne piramide imigranata i emigranata. U nastavku teksta prikazane su dvije dobno-spolne piramide, prva za imigrante, a druga za emigrante. Na njima su plavom bojom označeni muškarci, a crvenom žene. Iz njih je vidljivo da u migracijama u većem broju sudjeluju muškarci. Veliki broj iseljenih odraslih muškaraca kompenziran je velikim brojem doseljenih odraslih muškaraca. Kod žena je drugačija situacija, odnosno zabilježena je relativno velika razlika između doseljenih i odseljenih žena u mlađoj i odrasloj dobi, dok je u starijoj dobi taj odnos podjednak. Kod djece (0-14) značajno je veći broj odseljenih kod oba spola. Promatramo li u kojoj dobi ima najviše migranta, vidimo da ih je najviše u radnoj dobi, odnosno između 20 i 54 godine. Nadalje, primjetan je značajan rast broja migranata kod dvije dobne skupine, one 15-19 i 20-24, što se može povezati s obrazovnim sustavom i uključenosti u formalno obrazovanje.


U razdoblju između 2011. i 2019. najviše osoba iz Hrvatske odselilo je u Njemačku, njih 46%. Odmah iza nje slijede Bosna i Hercegovina i Srbija u koje je odselilo 12%, odnosno 10% svih emigranata. Uz Austriju i Švicarsku, kao još jedna od važnijih migracijskih destinacija nametnula se Irska koja zadnjih godina bilježi rast broja imigranata iz Hrvatske.

Ukupna prosječna starost emigranata iz Hrvatske u promatranom razdoblju je bila oko 36 godina. I muškarci i žene koji su emigrirali su u prosjeku imali oko 36 godina. U tom kontekstu zanimljivo je analizirati prosječnu starost emigranata u navedene zemlje. S jedne strane, u Srbiju je emigriralo relativno starije stanovništvo koje je u prosjeku imalo oko 48 godina, muškarci 47, a žene 50. S druge strane, prosjek godina onih koji su odlučili emigrirati u Irsku bio je oko 29, što je skoro 8 godina manje od ukupnog prosjeka emigranata iz Hrvatske. Taj podatak nam govori da je Irska poželjno migracijsko odredište za mlađe iseljenike. Ono što je zasigurno privlačni faktor mladima kod Irske jest engleski jezik koji se koristi u njoj, a današnje mlađe generacije ga vrlo dobro poznaju. Nadalje, prosječna starost emigranata u Austriju i Njemačku je oko 34 godina, dok su u Švicarsku i Bosnu i Hercegovinu emigrirali nešto stariji stanovnici, s prosječnom starosti od 39, odnosno 36 godina.

Analiza podataka o državljanstvu pokazuje da, najveći udio među doseljenicima čine hrvatski državljani (41%), a zatim državljani Bosne i Hercegovine (20%). Također, od 2013. godine bilježi se rast broja imigranata s Kosova.

Prosječna dob imigranata u Hrvatsku u navedenom razdoblju je bila 38 godina. Muškarci koji su se doselili u Hrvatsku su u prosjeku imali oko 38 godina, baš kao i žene. Najbrojniji imigranti u Hrvatsku, hrvatski državljani, su također u prosjeku imali oko 38 godina, dok su doseljenici s bosansko-hercegovačkim državljanstvom bili, u prosjeku, dvije godine mlađi. Za pretpostaviti je da dobar dio imigranata s hrvatskim državljanstvom čine povratnici u Hrvatsku, a dio zasigurno otpada i na Hrvate iz Bosne i Hercegovine. Najstariji imigranti su bili talijanski državljani, koji su u prosjeku imali 45 godina. Preciznije muškarci su u prosjeku imali 46, a žene 43 godine. Najmlađi imigranti su bili državljani Kosova, s prosjekom od 32 godine, čije su žene imale u prosjeku 30, a muškarci oko 32 godine. Doseljenici s državljanstvom Sjeverne Makedonije su u prosjeku imali 35 godina, dok su oni sa srbijanskim u prosjeku stari 39 godina. Ovi izračuni pokazuju da su emigranti iz Hrvatske u prosjeku nešto mlađi od imigranata koji se doseljavaju u Hrvatsku.

Iz ovog kratkog pregleda se može zaključiti da je u razdoblju od 2011. do 2019. negativni migracijski saldo ostvaren dominantno odlaskom stanovnika u radno sposobnoj dobi. Iako su muškarci više emigrirali, veliki broj ih je i imigrirao u Hrvatsku što je donekle poništilo negativan utjecaj emigracija. Kod žena nije takva situacija. Veliki broj emigrantica nije kompenziran dovoljnim brojem imigrantica što je značajno doprinijelo ukupnom negativnom neto migracijskom saldu. Također, značajan je i negativan omjer odseljenih i doseljenih u mlađoj dobi, dok je u starijoj dobi taj omjer, iako daleko povoljniji, isto tako negativan. Najveći broj imigranata čine hrvatski državljani čak 41%, a u prosjeku su stari 38 godina, što može upućivati da se dobrim dijelom radi o povratnicima. Značajan dio imigranata nam dolazi i iz zemalja u regiji dok na ostatak svijeta otpada samo 17%. S druge strane, Njemačka je i dalje najpoželjnija destinacija naših emigranata te ju je izabralo 46% svih emigranata u promatranom razdoblju. Nadalje, u istom razdoblju može se primijetiti porast emigracije u Irsku i to pretežito mladog stanovništva. Kada je riječ o prosječnoj starosti, u razdoblju od 2011. do 2019., emigranti iz Hrvatske su u prosjeku bili dvije godine mlađi od imigranata, te oko sedam godina mlađi od prosječnog stanovnika Hrvatske. Muškarci koji su emigrirali su u prosjeku bili skoro dvije godine mlađi od onih koji su imigrirali i oko pet godina mlađi od prosječnog muškarca u Hrvatskoj. Prosječna emigrantica bila je 2 godina mlađa od prosječne imigrantice te čak 9 godina mlađa od prosječne žene u Hrvatske. Podaci za pandemijsku 2020. godinu bit će dostupni u drugoj polovici 2021. i ostaje za vidjeti hoće li značajnije utjecati na izračunate pokazatelje.

fb-share-icon
Tweet