Njemačka – „obećana“ zemlja za Hrvate
U Hrvatskoj se još od 1960-ih godina Njemačka doživljava kao „obećana“ zemlja u kojoj je moguće lako naći dobro zaposlenje te uz naporan rad vrlo brzo postići ekonomsko blagostanje. S ulaskom Hrvatske u EU prevladana su i pravna ograničenja te je značajno olakšano zapošljavanje hrvatskih građana u Njemačkoj. Analiziramo li podatke o broju hrvatskih državljana u Njemačkoj od 2001. do 2017., možemo izdvojiti dva razdoblja. Prvo je trajalo do kraja 2012., kada se njihov broj po godinama uglavnom kretao između 220.000 i 236.000. U godini prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju, 31. prosinca 2012. u Njemačkoj je živio 224.971 hrvatski državljanin. Drugo razdoblje započinje 2013. i karakterizira ga veliki porast broja osoba s hrvatskim državljanstvom koje žive u Njemačkoj.
Kretanje broja hrvatskih državljana u Njemačkoj od 2001. do 2017.
Izvor: Izračun autorice na temelju podataka njemačkog Federalnog statističkog ureda
U pet godina njihov se broj povećao za trećinu. Tijekom 2015., 2016. i 2017. godišnje povećanje iznosilo je oko 35.000 te DESTATIS (njemački federalni statistički ured) navodi da je 31. prosinca 2017. u Njemačkoj živjelo 367.905 osoba s hrvatskim državljanstvom. Tako veliki porast u petogodišnjem razdoblju upućuje na vrlo intenzivan proces doseljavanja hrvatskih državljana, no intenzitet iseljavanja u Njemačku u posljednje vrijeme se smanjuje.
Doseljeni iz Hrvatske u Njemačku i odseljeni iz Njemačke u Hrvatsku, 2001. – 2017.
Izvor: Izračun autorice na temelju podataka njemačkog Federalnog statističkog ureda
Od 2001. do 2017. Hrvatsku je napustilo i doselilo se u Njemačku 365.338 stanovnika. Analiza po godinama pokazuje pojačanje intenziteta od 2013. Od 2013. do 2017. u Njemačku se iz Hrvatske doselilo 237.378 stanovnika. Prije ulaska u EU tri četvrtine hrvatskih državljana doseljenih u Njemačku bili su muškarci, da bi se nakon ulaska udio žena povećao na oko 34%. No to je daleko od tvrdnji da se podjednako iseljavaju muškarci i žene.
Doseljeni iz Hrvatske u Njemačku 2013. – 2017., prema spolu
Izvor: Izračun autorice na temelju podataka njemačkog Federalnog statističkog ureda
Analiza dobne strukture očekivano pokazuje da je među doseljenima najviše osoba u radno aktivnoj dobi između 25 i 49 godina, 136.655 ili 57,6%, dok je onih od 50 do 64 godine znatno manje, 30.014 ili 12,6%. Značajan udio među doseljenicima odnosi se i na mlade, 16,8% ili 39.878 svih doseljenih su mladi od 18 do 24 godine, dok je 28.716 ili 12,1% mlađih od 18 godina. Udio starih 65 i više godina u doseljeničkom kontingentu zanemariv je, manje od 1%, svega 2115 osoba. Očito je da u iseljeničkim tokovima prema Njemačkoj i dalje dominiraju muškarci u srednjoj radnoj dobi (25 – 49 godina).
Doseljeni iz Hrvatske u Njemačku 2013. – 2017., prema dobi
Izvor: Izračun autorice na temelju podataka njemačkog Federalnog statističkog ureda
U komentarima o migracijskim podacima u hrvatskoj javnosti često se zanemaruje da se osim iseljavanja iz Hrvatske u Njemačku istovremeno odvija i iseljavanje iz Njemačke u Hrvatsku. Tijekom analiziranog razdoblja (2001. – 2017.) 244.163 osobe navele su pri odjavi iz Njemačke da se sele u Hrvatsku. Od 2013. do 2017. više od 100.000 iselilo se iz Njemačke u Hrvatsku, a dominantno je riječ o hrvatskim državljanima. Slično kao i kod doseljenika u Njemačku, među iseljenicima dominiraju muškarci, ali još u većem broju, pa oni čine tri četvrtine ukupnog broja (74.643 ili 74,3%). Tek je svaka četvrta osoba koja se iselila iz Njemačke u Hrvatsku žena (25.818 ili 25,7%).
Odseljeni iz Njemačke u Hrvatsku 2013. – 2017., prema spolu
Izvor: Izračun autorice na temelju podataka njemačkog Federalnog statističkog ureda
Podaci o dobi odseljenih iz Njemačke u Hrvatsku pokazuju da je najviše onih od 25 do 49 godina, 57.877 (57,6%); slijede osobe od 50 do 64 godine 17.807 (17,7%). Među doseljenima u Hrvatsku 13,9% staro je od 18 do 24 godine, a 3,3% mlađe je od 18 godina. U doseljeničkom kontingentu 7449 stanovnika ima 65 ili više godina i možemo pretpostaviti da je među njima veliki broj osoba koje su završile radno razdoblje te se po umirovljenju vraćaju u Hrvatsku.
Odseljeni iz Njemačke u Hrvatsku 2013. – 2017., prema dobi
Izvor: Izračun autorice na temelju podataka njemačkog Federalnog statističkog ureda
Svi ovi podaci govore da je Njemačka, slično kao i tijekom tzv. gastarbajterskih godina, najatraktivnije migracijsko odredište za hrvatske građane. Snažno gospodarstvo s velikim mogućnostima zaposlenja, geografska blizina, ali i dobro razvijene migrantske mreže razlozi su koji će utjecati na nastavak migracijskih tokova na relaciji Hrvatska – Njemačka.
