Koliki je idealan broj djece u obitelji? Iako se u inozemnim istraživanjima ovo pitanje često obrađuje, u Hrvatskoj se o toj temi prikupljalo malo podataka. Istraživanje Generations and Gender Programme (GGP) omogućuje aktualni međunarodno usporediv uvid u to kako Hrvati percipiraju idealan broj djece – i s društvene i s osobne strane.

Što znači „idealan broj djece“?

Pojam „idealan broj djece“ možemo promatrati na dva načina:

  • Opći (društveni) idealan broj djece odnosi se na broj djece koji ljudi smatraju idealnim za obitelj. To je broj koji odražava društvene norme, tradicije i kulturna očekivanja, te može biti pod utjecajem npr. ekonomskih uvjeta, religijskih uvjerenja ili javnih politika.
  • Osobni idealan broj djece pokazuje broj djece koji bi pojedinac želio imati u idealnim uvjetima, neovisno o ekonomskim, zdravstvenim ili drugim ograničenjima.

Osim toga, anketom smo istražili i namjeravani broj djece, odnosno koliko djece ispitanici planiraju imati tijekom života, uzimajući u obzir i djecu koju već imaju.

Dvoje djece – ideal za većinu građana

U istraživanju GGP Hrvatska postavljena su pitanja o općem i osobnom idealnom broju djece.

 

Prema rezultatima istraživanja GGP u Hrvatskoj najveći postotak ispitanika smatra da je dvoje djece idealan broj – 54% navodi to kao društveni ideal. Vrlo malo ljudi smatra da je jedno dijete (3%) ili neimanje djece (1%) idealno za obitelj u Hrvatskoj.

Kad se radi o osobnim preferencijama, malo više ispitanika kaže da je nijedno dijete (3%) ili jedno dijete (7%) njihov idealni broj djece. S druge strane, 29% smatra da je troje djece u obitelji idealno, dok 11% misli da bi idealan broj bio četvero ili više djece. Ukupno, prosjek iznosi oko 2,5 djece – s nešto nižim osobnim idealom od 2,4 djece. Napomenimo da među ispitanicima postoje i oni koji su odgovorili da ne znaju koliki broj djece smatraju idealnim (općenito ili osobno), a postotci i prosjeci koje prikazujemo odnose se na one koji su dali brojčani odgovor.

Razlika između ideala i namjera

Iako većina ispitanika smatra da je dvoje ili troje djece idealno, njihove stvarne reproduktivne namjere često su niže od tih ideala. Naime, 13% ispitanika navodi da ne namjerava imati djecu, dok još 13% planira imati samo jedno dijete. Najveći udio ispitanika (44%) namjerava imati dvoje djece, dok 20% planira troje, a 9% četvero ili više.

Ovi podaci pokazuju da postoji razlika između onoga što ljudi smatraju poželjnim brojem djece i onoga što planiraju ostvariti. Taj nesklad, poznat kao fertilitetni jaz, često je prisutan u europskim zemljama s niskom stopom fertiliteta – ljudi žele imati više djece nego što ih naposljetku zaista imaju. Konkretno, istraživanje GGP Hrvatska otkriva da je, u prosjeku, idealan broj djece 2,52 općenito i 2,44 osobno, dok ispitanici namjeravaju imati 2,04 djeteta.

Razlike prema broju djece (paritetu)

Rezultati pokazuju da ispitanici koji su već roditelji imaju nešto više fertilitetne ideale i namjere u odnosu na one koji nemaju djece.

  • Opći ideal među osobama bez djece iznosi 2,46, među onima s dvoje djece 2,47, a među osobama s četvero ili više djece čak 3,53.
  • Osobni ideal također je niži među osobama bez djece (2,29) nego kod onih s dvoje djece (2,46) ili troje djece (3,02).
  • Ukupni namjeravani broj djece također varira – kod osoba bez djece on je 1,57, dok kod onih s troje djece iznosi 3,19, a kod onih s četvero ili više čak 4,63.

 

Ovo jasno pokazuje da se fertilitetni ideali mijenjaju s osobnim iskustvom – ljudi koji su već postali roditelji često vide veći broj djece kao poželjan i realan. Međutim, kod pojedinaca s troje ili više djece idealni broj u prosjeku je manji od stvarnog broja djece koju imaju.

Razlike prema spolu i dobi

Usporedimo li odgovore muškaraca i žena, uočavamo da su muškarci skloni nešto višim fertilitetnim idealima.

  • Opći ideal iznosi 2,55 za muškarce, a 2,49 za žene.
  • Osobni ideal također je nešto viši kod muškaraca (2,47 naspram 2,40 kod žena).
  • Međutim, namjeravani broj djece niži je kod muškaraca (2,00 naspram 2,08 kod žena).

 

Analiziramo li podatke prema dobnim skupinama, vidimo blagi trend smanjenja namjeravanog broja djece s dobi:

  • Opći idealan broj djece ne razlikuje se u velikoj mjeri među dobnim skupinama i kreće se na razini od oko 2,52.
  • Osobni ideal nešto je niži kod najmlađih (18–29 godina: 2,42).
  • Ukupni namjeravani broj djece smanjuje se s dobi – kod najmlađih iznosi 2,06, dok kod osoba starijih od 40 godina pada na 1,95.

Rezultati koji se tiču fertilitetnih namjera upućuju na to da su mlađe generacije nešto optimističnije kada razmišljaju o broju djece, pri čemu se uglavnom izjašnjavaju o svojim budućim planovima. No, čini se da se u starijoj dobi, kada mnogi već imaju djecu, ta očekivanja prilagođavaju realnim životnim okolnostima.

Zašto je važno pratiti fertilitetne ideale?

Pitanja o idealnom broju djece postavljaju se u istraživanjima već gotovo 90 godina, a podaci prikupljeni putem anketa koje sadrža takva pitanja pomažu nam razumjeti društvene norme i vrijednosti vezane uz obitelj i roditeljstvo. Iako idealan broj djece ne odražava uvijek stvarne odluke i nije pouzdan pokazatelj budućeg fertiliteta, promjene u idealima mogu upućivati na promjene u obiteljskim normama. Razlika između idealnog, namjeravanog, pa i ostvarenog broja djece sugerira da su želje ispitanika ponekad nerealne ili previše apstraktne, ali i da možda postoje prepreke koje otežavaju smanjenje tog jaza.

Hrvatska sada, zahvaljujući istraživanju GGP, prvi put ima međunarodno usporedive podatke o ovoj temi, što omogućuje bolje razumijevanje percepcije obitelji i njezinu usporedbu s drugim zemljama.

Iako većina Hrvata smatra da bi idealna obitelj trebala imati dvoje ili troje djece, na pitanje o tome zašto ideali kod mnogih ostaju samo „bebe u mislima“, i ne uspijevaju se pretvoriti u stvarnost, još uvijek nemamo jasnih odgovora. Taj fertilitetni jaz ovisi o mnogim čimbenicima – od ekonomske stabilnosti do javnih politika koje podržavaju obitelji, a realizaciju fertilitetnih namjera pratit ćemo u narednim godinama kad budemo imali nove podatke iz druge i treće runde ankete u sklopu istraživanja GGP Hrvatska.

fb-share-icon
Tweet