U mnogim europskim zemljama provodi se (ili je već provedena) nova runda međunarodnoga demografskog istraživanja koje je dio velike istraživačke infrastrukture GGP (Generations and Gender Programme). GGP je interdisciplinarna istraživačka infrastruktura koja prikuplja, obrađuje i diseminira visokokvalitetne podatke istraživačima i ostalim dionicima koji su zainteresirani za demografiju i nastoje ponuditi rješenja za postojeće demografske izazove. Ti su podaci longitudinalni, što znači da se iste ispitanike anketira tri puta u trogodišnjim ciklusima kako bi se moglo pratiti što se događa u njihovim životima ili ocijeniti kako npr. implementacija nekih vladinih politika i mjera na njih djeluje. Program je u nadležnosti mreže vodećih europskih istraživačkih centara iz polja demografije, a u fokusu su demografski trendovi i činitelji tih trendova. GGP istraživačka infrastruktura nastoji potaknuti vrhunsku i inovativnu znanost stvaranjem visokokvalitetnih podataka za provedbu ciljanih istraživanja i donošenje na dokazima utemeljenih politika, čiji bi se učinci na demografske procese i obiteljsku dinamiku s takvom podatkovnom podlogom mogli dobro izmjeriti i ocijeniti.

Važnost GGP-ja posebno je vidljiva u sljedećim istraživačkim područjima:

VRLO NIZAK FERTILITET
GGP pomaže istražiti zašto su stope fertiliteta u mnogim zemljama (uključujući i Hrvatsku) pale na vrlo niske razine (TFR ispod 1,5), zašto je u nekima udio pojedinaca bez biološke djece na povijesno visokim razinama, kakve su fertilitetne namjere žena i muškaraca u reproduktivnoj dobi, na koji se način te namjere (ne) ostvaruju, koje su prepreke i pritisci povezani s (ne)imanjem djece te kakva je uloga politika i društvenog konteksta u oblikovanju fertilitetnih odluka. GGP upitnik sadrži, među ostalim, pitanja o fertilitetnim namjerama u sljedeće tri godine i općenito tijekom života, idealnom broju djece (osobnom i općenitom), problemima sa začećem u posljednjih 12 mjeseci i razlozima neplodnosti, seksualnoj aktivnosti, upotrebi kontracepcije i odgodi roditeljstva i sl. Svrha GGP-ja jest pomoći donositeljima politika u pružanju potpore mladim odraslim osobama pri zasnivanju obitelji odnosno imanju djece.

TRANZICIJA MLADIH U ODRASLU DOB
Podaci iz GGP-ja služe za bolje razumijevanje slijeda životnih događaja, životnih situacija i životnih okolnosti mladih odraslih osoba. Današnji mladi suočavaju se s tržištem rada koje je temeljito izmijenjeno. Iako su njihovi roditelji, osobito očevi, većinom imali stabilno zaposlenje tijekom vlastitoga radnog vijeka, radne putanje mlađih generacija potpuno su različite, a sve su prisutniji kratkoročni i privremeni poslovi s ugovorima o radu na određeno. Financijska i poslovna neizvjesnost koja se stvara u takvim radnim uvjetima vjerojatno utječe na stavove i odluke mladih u vezi s partnerstvom i imanjem djece. Ta se neizvjesnost i nesigurnost osjeća čak i u zemljama s izdašnom socijalnom potporom poput nordijskih zemalja, što je moguće objašnjenje za nedavni pad stope fertiliteta u tim zemljama. Međutim, uloga nesigurnosti u demografskom ponašanju nije dobro istražena, a GGP je nedavno dodao niz pitanja u svoj upitnik kako bi ju bolje obuhvatio. Neizvjesnost i nesigurnost pokrivene su pitanjima o stabilnosti zaposlenja i tipu ugovora o radu, o mogućnosti gubitka posla, zadovoljstvu poslom, radnim satima, atipičnom i fleksibilnom radnom vremenu, očekivanjima o financijskoj situaciji za tri godine od danas, duljini putovanja na posao, financijskoj i materijalnoj deprivaciji i sl.

OBITELJSKA DINAMIKA
Načini na koje ljudi sklapaju partnerstva i to kako ih prekidaju, kako se međusobno podržavaju i kako usklađuju posao i obitelj znatno su se promijenili. U posljednjih nekoliko desetljeća obiteljski život pojedinaca postao je složenijim. Danas mladi odgađaju roditeljstvo za sve kasniju dob, sve više djece rađa se izvan braka, a stope raskida partnerstva i razvoda posvuda su sve veće. Te demografske promjene mogu imati važne posljedice za materijalnu (npr. prihode i stambenu situaciju) i nematerijalnu (npr. zdravlje) dobrobit. Znanstveni je izazov ovdje adekvatno spoznati složenost čimbenika povezanih s tim demografskim i obiteljskim procesima, kao i nejednakosti koje se u tim procesima javljaju, te utvrditi ulogu koju određeni društveni kontekst i individualne karakteristike mogu imati u minimiziranju njihovih negativnih dugoročnih posljedica. Na primjer, imati dijete izvan braka, ali unutar izvanbračne veze postalo je rašireno u mnogim europskim zemljama. Međutim, imati dijete izvan bilo koje veze, odnosno bez stabilnog partnera, i dalje je češće među ljudima nepovoljnijega socioekonomskog statusa. Prikupljanjem detaljnih podataka o obiteljskoj dinamici i drugim domenama života GGP prednjači u demografskim istraživanjima i pomaže u boljem prepoznavanju i razumijevanju takvih nejednakosti. Pitanja o načinu na koji su se parovi upoznali (uključujući i online upoznavanje), o tome kako se odvija skrbništvo nad djecom u slučaju razvoda, o zdravlju djece (zbog posebnih izazova za roditelje djece narušenog zdravlja), socijalnim kontaktima (uključujući i digitalne), preferiranom vremenu rađanja (imanja) djece, samo su neka od brojnih pitanja iz domene obiteljske dinamike. Praćenje i razumijevanje tih demografskih promjena ključno je za kreiranje najboljih politika.

RODNE ULOGE
Tijekom proteklih desetljeća rodne uloge znatno su se promijenile. Ipak, tzv. “nedovršena spolna revolucija” znači da žene i dalje snose odgovornost za većinu poslova vezanih uz skrb za ovisne članove kućanstva. Razlike među zemljama i među društvenim skupinama ipak su velike i otežavaju predviđanje budućih promjena, posebno u zemljama koje su do sada bile otpornije na takve promjene. Na temelju podataka iz GGP-ja može se pratiti kako se razvijaju spolna ravnopravnost i mogućnosti za uspostavljanje ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života. GGP je među prvima počeo prikupljati podatke o rodnim ulogama, rodnoj podjeli plaćenog i neplaćenog rada te stupnju zadovoljstva prema takvoj podjeli rada među spolovima. U tom kontekstu ispitanike se pita koliko bi sati tjedno trebala raditi majka dvogodišnjaka, a koliko otac, kakvi su im stavovi o rodnim ulogama, rodnoj podjeli rada i sl.

MOBILNOST I MIGRACIJE
U pojedinim zemljama i europskim regijama mlade odrasle osobe suočene su s visokim stopama nezaposlenosti, prekarnim poslovima i nesigurnom ekonomskom budućnošću. U takvim okolnostima preseljenje se često percipira kao jedina opcija. Međutim, istraživanja koja se bave migracijskim namjerama i dosadašnjim iskustvima s migracijom i dalje su relativno rijetka zbog manjka kvalitetnih podataka. Iz tog razloga GGP je u novi anketni upitnik dodao niz pitanja čija je svrha što preciznije opisati i što bolje razumjeti migracijske namjere i iskustva ispitanika u različitim europskim zemljama. Tu do posebnog izražaja dolazi prednost uvođenja online ankete, koja bi omogućila praćenje ispitanika izvan granica pojedine zemlje, što bi u konačnici dovelo do boljeg razumijevanja ne samo mobilnosti ispitanika već i njihove integracije u novu sredinu. GGP ispitanike pita o namjeri preseljenja (unutar i izvan zemlje), o mjestu gdje su živjeli prije tri godine, o razlozima za preseljenje, o tome jesu li u djetinjstvu barem tri mjeseca živjeli u inozemstvu, koji se jezik govori u kućanstvu i sl.

GGP se osim navedenim bavi i brojnim drugim važnim temama: time kako digitalni kontakti oblikuju obiteljski život, međugeneracijskim prijenosom različitih demografskih ponašanja, mjerenjem zdravlja, psihološkog blagostanja i usamljenosti, povjerenjem u druge i planiranjem budućnosti, vrednotama i religioznošću i sl. Većina je upitnika fiksna i zajednička svim zemljama koje sudjeluju u GGP istraživanju, no nacionalnim timovima dozvoljeno je dodavanje manjeg broja pitanja koja smatraju osobito važnima u nacionalnom kontekstu.

Jedinstvena značajka nove runde GGP-ja jest mogućnost prikupljanja podataka online anketom. Time se uvode novi standardi za visokokvalitetno, isplativo i brzo prikupljanje i obradu podatka u kontekstu multinacionalnog istraživanja. Jedinstvena je vrijednost GGP-ja fokus na mlade i sredovječne punoljetne osobe (18 – 54) te na odnose među spolovima i generacijama. Ispunjavanje online upitnika traje u prosjeku 45 minuta. Zbog velikog uzorka (minimalno 5000 ispitanika) GGP omogućuje i analizu društvenih podskupina, uključujući manjine i ranjive skupine, kako bi se bolje razumjele njihove potrebe i promicala socijalna uključenost.

Na kraju, važno je istaknuti da je detaljna analiza uzroka i posljedica demografskih promjena u nekim europskim zemljama (npr. u Hrvatskoj) otežana zbog znatnog nedostatka visokokvalitetnih i međunarodno usporedivih podataka. Podaci iz GGP-ja mogu služiti kao ključan izvor informacija za tvorce politika u novim zemljama članicama Europske unije koje prolaze kroz duboke društvene, demografske, ekonomske i političke promjene. Razumijevanje tih promjena i njihovih političkih implikacija važno je za sve europske zemlje. Te promjene teško je interpretirati, ali ih je lakše razumjeti kada se promatraju iz perspektive više zemalja i to na temelju usporedivih anketnih instrumenata. Implementacija jednoga ovakvog velikog europskog demografskog istraživanja, koje stavlja naglasak na mlađu populaciju u reproduktivnoj dobi, bilo bi od osobite koristi za one države članice koje imaju najveće demografske probleme (a Hrvatska je jedna od takvih) i doprinijelo bi ne samo transferu znanja i uspješnih politika u slabije razvijene države članice već i većoj socijalnoj koheziji unutar Europske unije.

 

fb-share-icon
Tweet