U Hrvatskoj su teme vezane uz nisku stopu fertiliteta, sve manji broj novorođenih i negativni prirodni prirast vrlo zastupljene u medijima. U nastavku ćete naći neke zanimljivosti vezane uz fertilitet u Hrvatskoj. Izračuni se temelje na podacima Državnog zavoda za statistiku, bivšeg Saveznog zavoda za statistiku SFRJ i ostalih izvora.

Danas se skoro svako četvrto dijete u Hrvatskoj rađa izvan braka

Jeste li znali da je postotak rođenih izvan braka u Hrvatskoj u zadnjih 70 godina bio najniži 1978., malo ispod 5%? Brži porast udjela izvanbračno rođene djece počeo je početkom 2000-ih, da bi u 2020. iznosio 23%.

Među prvorođenima u Hrvatskoj svaki treći rađa se izvan braka

Jeste li znali da je postotak prvorođenih izvan braka u Hrvatskoj od 1966. bio najniži 1975.,  iznosio je malo manje od 7%? Nakon kratkotrajnog pada sredinom 1990-ih, bilježi se kontinuirani rast udjela izvanbračno rođene prvorođene djece do razine od 31% u 2020.

Tinejdžerice u Hrvatskoj tek od 2016. rađaju manje djece nego starije majke

Jeste li znali da je u zadnjih 70 godina tek od 2016. broj djece koje su rodile majke tinejdžerice (19 godina i mlađe) pao ispod broja djece rođene od starijih majki (40+). Najveći broj živorođene djece, preko 10.000, tinejdžerice su rodile u 1972. godini.

Raste udio MPO rođene djece u ukupnom broju rođene djece u Hrvatskoj

Jeste li znali da je u 2019. nešto manje od 1.800 djece ili oko 5% od ukupnog broja živorođenih rođeno iz nekog od postupaka medicinski potpomognute oplodnje (MPO). Od 2011. taj postotak se udvostručio, premda se rast u zadnje vrijeme usporio. U Europi, najveći udio MPO djece u ukupnom broju novorođenih ima Španjolska, skoro 10%.

 

fb-share-icon
Tweet