Od prvog slučaja zaraze koronavirusom SARS-CoV-2 u Hrvatskoj prošlo je već više od godinu dana, međutim razmjeri epidemije tek su se jasno mogli prepoznati kroz znatno izraženije brojke u drugom i trećem valu u odnosu na prvi val koji je trajao do početka ljeta 2020.

Heatmapovi prikazuju kako se kretao broj zaraženih po dobnim skupinama, i to od početka ožujka 2020. pa sve do kraja travnja 2021. (analiza ne uključuje šest registriranih slučajeva zaraze iz veljače 2020., a radi lakšeg praćenja tijeka pandemije, brojke su prikazane kroz dva zasebna Heatmapa, jedan za 2020. i jedan za 2021. godinu). Područja na mapi koja su svjetlija označavaju dobne skupine s manjim brojem zaraženih na 100.000 stanovnika određene dobi, dok područja koja su tamnijih boja označavaju skupine s većim brojem zaraženih na 100.000 stanovnika. Referentne procjene broja stanovnika po dobi odnose se na stanje početkom 2020. godine. Uočljivo je da je intenzitet epidemije puno izraženiji u drugom valu, tj. u razdoblju od srpnja do kraja prosinca kada svaka dobna skupina broji rekordne brojke zaraženih. Dok su u travnju 2020. najveće stope zaraze zabilježene kod najstarijih (stanovnici u dobnoj skupini 90+), najviše zaraženih u ljetnim mjesecima bilo je među populacijom u dvadesetima. Taj trend se nastavio u studenom i prosincu, s time da tada populacija u tridesetima i četrdesetima također bilježi visoke stope incidencije. Izuzev najmlađih (djeca mlađa od 10 godina), najmanje zaraženih na 100.000 stanovnika u jesenskim mjesecima bilježimo i kod starijih dobnih skupina (osim dobne skupine 90+). Iako se su siječanju, a posebno u veljači 2021. broj novozaraženih značajno smanjio u odnosu na kraj 2020., od ožujka a posebno travnja 2021. opet bilježimo veći rast brojki zaraze u svim dobnim skupinama sve do početka svibnja.


U mlađim je dobnim skupinama dosad registriran veći broj zaraženih muškaraca od žena, dok u dobnim skupinama od 20 na više ipak bilježimo veći broj registriranih slučajeva zaraza žena. Međutim, na apsolutne brojke utječe dobna struktura populacije pa je nužno, radi određivanja preciznije učestalosti zaraze, te brojke iskazati na 100.000 stanovnika svake dobne skupine po spolu. Žene bilježe veću učestalost zaraze u gotovo svim dobnim skupinama osim u najmlađoj (0-9) i u onim starijim (60+). Premda žena u starijoj životnoj dobi ima nekoliko puta više nego muškaraca, vjerojatnost zaraze među starijim muškarcima je veća nego kod starijih žena (što pokazuju brojke na 100.000 stanovnika po spolu i dobi).


Ako promatramo prosječnu starost zaraženih, možemo vidjeti da je u prvom valu prosječna starost zaraženih bila i 10-ak godina veća nego na ljeto i jesen. Općenito u svim je mjesecima zabilježena veća prosječna starost zaraženih žena od prosječne starosti zaraženih muškaraca. Ta je razlika bila najveća u svibnju 2020. kada su zaražene žene u prosjeku bile skoro 10 godina starije od zaraženih muškaraca. Također je uočljivo da je više mladih bilo zaraženo tijekom ljeta jer je tada prosječna starost zaraženih pala ispod 40 godina. U drugom se valu ta razlika u prosječnoj starosti žena i muškaraca smanjuje. Do značajnijeg porasta prosječne starosti zararaženih došlo je početkom 2021. zbog najvećeg postotnog pada broja zaraženih u mlađim dobnim skupinama. U trećem valu prosječna se starost zaraženih smanjuje, posebno u ljetnim mjesecima.

U Hrvatskoj se, prema podacima koje objavljuje Hrvatski zavod za javno zdravstvo, novim koronavirusom dosad zarazilo 11,91 % ukupnog stanovništva. Postotci zaraženih u ukupnom stanovništvu svake županije pokazuju da je najviše zaraženih u županijama na sjeveru i sjeverozapadu Hrvatske. Najveći udio zaraženih dosad ima Međimurska županija (15,88 %), a najmanji udio Istarska županija (4,50 %). Ovi brojevi udjela osoba koje su se zarazile zasigurno su podcijenjeni. Vjerojatni razlozi za to su nepotpuni obuhvat asimptomatskih slučajeva, nemogućnost testiranja svih osoba sa simptomima, neuključivanje rezultata testiranja iz privatnih laboratorija, brzih antigenskih testova i dr.

Razliku u intenzitetu prvog i drugog vala epidemije najbolje prikazuju brojke o dnevnom broju umrlih od koronavirusne bolesti. Dok je u prvom valu slabiji skok umrlih zabilježen samo u drugoj polovici travnja (ponajprije uzrokovan "prodorom" novog koronavirusa u domove za starije i nemoćne), drugi val epidemije donosi nagli porast broja umrlih, posebno primjetan od sredine listopada. Prosječan broj umrlih od 20. prosinca bilježi pad sve do početka ožujka 2021. kada prosječan broj umrlih od COVID-19 počinje opet ubrzano rasti sve do početka svibnja 2021.


Jedna zanimljiva mjera mortaliteta koja nije toliko poznata u analizi broja umrlih je stopa letaliteta (engl. Case Fatality Rate ili skraćeno CFR). CFR prikazuje omjer broja umrlih od neke bolesti (u ovom slučaju COVID-19) s brojem ukupno zaraženih (ili bolje rečeno potvrđeno zaraženih) od te bolesti. CFR je za svaki spol i dobnu skupinu izražen kao postotak zaraženih osoba kojima je ishod bolesti fatalan. Izračuni pokazuju da je ova epidemija puno opasnija za starije nego za mlađe generacije. Stopa letaliteta je za muškarce u svakoj dobnoj skupini veća nego za žene. Tako npr. svaki sedmi zaraženi muškarac u dobnoj skupini 70 - 79 godina umre, dok je u dobi 90+ umrlo oko 44 % zaraženih muškaraca. Ukupna stopa letaliteta u Hrvatskoj do sada iznosi oko 2,0 %

Na kraju, valja istaknuti i problem dostupnosti podataka o umrlima i hospitaliziranima od novog koronavirusa koji nisu otvoreno (strojno) čitljivi. Tako organizirani podaci bi zasigurno pridonijeli kvaliteti ove analize. No izračuni i ovaj tekst će se redovito ažurirati kako nam novi podaci budu dostupni, te ćemo prikazati i neke druge tablice/grafikone kojima će se novi koronavirus oslikati na "demografski" način.

 

 

fb-share-icon
Tweet