Demografska obilježja epidemije novog koronavirusa u Hrvatskoj
U mlađim je dobnim skupinama dosad registriran veći broj zaraženih muškaraca od žena, dok u dobnim skupinama od 30 na više ipak bilježimo veći broj registriranih slučajeva zaraza žena (izuzev dobne skupine od 60-69 godina). Međutim, na apsolutne brojke utječe dobna struktura populacije pa je nužno, radi određivanja preciznije učestalosti zaraze, te brojke iskazati na 100.000 stanovnika svake dobne skupine po spolu. Žene bilježe veću učestalost zaraze u gotovo svim dobnim skupinama osim u onim starijim. Premda žena u starijoj životnoj dobi ima nekoliko puta više nego muškaraca, vjerojatnost zaraze među starijim muškarcima je veća nego kod starijih žena (što pokazuju brojke na 100.000 stanovnika po spolu i dobi).
Ako promatramo prosječnu starost zaraženih, možemo vidjeti da je u prvom valu prosječna starost zaraženih bila i 10-ak godina veća nego na ljeto i jesen. Općenito u svim je mjesecima zabilježena veća prosječna starost zaraženih žena od prosječne starosti zaraženih muškaraca. Ta je razlika bila najveća u svibnju kada su zaražene žene u prosjeku bile skoro 10 godina starije od zaraženih muškaraca. Također je uočljivo da je više mladih bilo zaraženo tijekom ljeta jer je tada prosječna starost zaraženih pala ispod 40 godina. U drugom se valu ta razlika u prosječnoj starosti žena i muškaraca smanjuje.
U Hrvatskoj se, prema podacima koje objavljuje Hrvatski zavod za javno zdravstvo, novim koronavirusom dosad zarazilo 5,57% ukupnog stanovništva. Postotci zaraženih u ukupnom stanovništvu svake županije pokazuju da je najviše zaraženih u županijama na sjeveru i sjeverozapadu Hrvatske. Najveći udio zaraženih dosad ima Međimurska županija (9,15 %), a najmanji udio Istarska županija (2,85 %). Ovi brojevi udjela osoba koje su se zarazile zasigurno su podcijenjeni. Vjerojatni razlozi za to su nepotpuni obuhvat asimptomatskih slučajeva, nemogućnost testiranja svih osoba sa simptomima, neuključivanje rezultata testiranja iz privatnih laboratorija, brzih antigenskih testova i dr. Koliki je udio hrvatske populacije od početka epidemije stvarno zaražen s novim koronavirusom ostaje za istražiti serološkim testiranjima.
Razliku u intenzitetu prvog i drugog vala epidemije najbolje prikazuju brojke o dnevnom broju umrlih od koronavirusne bolesti. Dok je u prvom valu slabiji skok umrlih zabilježen samo u drugoj polovici travnja (ponajprije uzrokovan “prodorom” novog koronavirusa u dom za starije i nemoćne u Splitu), drugi val epidemije donosi nagli porast broja umrlih, posebno primjetan od sredine listopada. Prosječan broj umrlih od 20. prosinca bilježi pad.
Na kraju, valja istaknuti i problem dostupnosti podataka o umrlima i hospitaliziranima od novog koronavirusa koji nisu otvoreno (strojno) čitljivi. Tako organizirani podaci bi zasigurno pridonijeli kvaliteti ove analize. No izračuni i ovaj tekst će se redovito ažurirati kako nam novi podaci budu dostupni, te ćemo prikazati i neke druge tablice/grafikone kojima će se novi koronavirus oslikati na “demografski” način.