Sezonalnost umiranja u Hrvatskoj

Znate li na koji datum u godini umire najviše ljudi u Hrvatskoj? Analizom podataka o umrlima po danima Državnog zavoda za statistiku, u dvadesetogodišnjem razdoblju od 1998. do 2017., najpopularniji „dan za umiranje“ bio je 12. veljače. U tih dvadeset godina, ili 7305 dana, umrlo je sveukupno 1.031.336 osoba. U prosjeku su na navedeni datum u veljači umirale 164 osobe, što je za 16,5% više od prosječnog dnevnog broja (141) u promatranome dvadesetogodišnjem razdoblju. Sezonalnost umiranja nije nepoznata činjenica demografskim i zdravstvenim stručnjacima, a najviše umrlih bilježimo tijekom zimskih mjeseci. Štoviše, devet od deset najčešćih datuma za umiranje nalazimo u siječnju i veljači. Hladno zimsko vrijeme čimbenik je koji povećava rizik od smrti, a siječanj i veljača obično su najhladniji mjeseci u godini. Slabi imunološki sustavi u zimsko doba mogu učiniti ljude ranjivijima na infekcije i bolesti, koje pak mogu rezultirati smrtnim slučajevima. Zanimljivo je da su među pet najsmrtonosnijih dana u Hrvatskoj prvi i drugi dan nove godine.

Deset najučestalijih dana za umiranje u Hrvatskoj, 1998. – 2017.

Nasuprot tome, najmanje umrlih Hrvatska bilježi u ljeto, posebice u kasno ljeto. Analiza je pokazala da je 31. kolovoza dan kad prosječni stanovnik Hrvatske ima najmanju šansu umrijeti (122 smrtna slučaja u prosjeku – 14% manje od ukupnog dnevnog prosjeka). Svih deset datuma s najmanjim rizikom smrti nalaze se u razdoblju kasnog ljeta nakon sezone godišnjih odmora (kraj kolovoza i prva polovina rujna). Poslije tog razdoblja rizik umiranja kontinuirano raste i svoj vrhunac bilježi u veljači.

Deset najmanje učestalih dana za umiranje u Hrvatskoj, 1998. – 2017.

Stavljanjem u omjer prosječnog broja umrlih za svaki pojedini dan s prosječnim dnevnim brojem umrlih u dvadesetogodišnjem razdoblju (141,18) dobit ćemo indeks koji možemo tumačiti kao veći, manji ili jednaki rizik (izražen u postocima) da osoba umre na određeni datum u godini u odnosu na prosječni. Šansa da prosječni stanovnik Hrvatske umre npr. 12. veljače ili na Novu godinu veća je za 35% nego da umre 31. kolovoza.

Znače li ovi podaci da ćete umrijeti u zimsko doba ili na Novu godinu i da smo ljeti sigurniji? Nipošto. Još uvijek ostaje do kraja nerazjašnjeno zašto je distribucija umiranja po danima ovako raspoređena. Ako ništa, ova kratka analiza može biti od koristi pogrebnim poduzećima i vjerskim institucijama za potrebe planiranja njihovih aktivnosti kada je riječ o pokopima umrlih. A malo je vjerojatno da će se njihov broj u Hrvatskoj u narednih nekoliko desetljeća smanjivati.

Rizik umiranja u Hrvatskoj po danima u odnosu na dvadesetogodišnji prosjek, 1998. – 2017.