Procjena emigracije djece predškolske dobi iz Hrvatske

Potaknuti čestim medijskim objavama o enormnom iseljavanju iz Hrvatske, odlučili smo napraviti analizu i utvrditi koliko živorođene djece jedne školske generacije u Hrvatskoj nikada ne upiše 1. razred osnovne škole, odnosno koliki je potencijalni broj odseljene djece predškolske dobi. Kada u ranoj dobi, prije ulaska u osnovnu školu, djeca napuste državu, velika je vjerojatnost da se u nju više neće vratiti, osim kada odlaze sa svojim roditeljima koji privremeno rade u inozemstvu na poslovima koji su takve prirode (upućeni na rad u međunarodnim institucijama, diplomatsko-konzularno osoblje i sl.).

U ovom tekstu analizira se emigracija predškolaraca rođenih od 1999. do 2011.

Kako bi metodologija kojom smo došli do procijenjenog broja odseljenih predškolaraca bila što jasnija, poslužit ćemo se dijagramima.

Krenemo li od osnova, broj živorođenih u jednoj godini (raspolažemo podacima o živorođenima po mjesecima, pa možemo biti još precizniji) uzimamo kao polazišnu točku za potencijalne upisnike 1. razreda za šest godina. Naravno, taj broj rijetko će odgovarati stvarnom broju upisnih u 1. razred. Stoga je važno točno definirati tko su potencijalni za upis u 1. razred. Tako se, prema Ministarstvu znanosti i obrazovanja, u prvi razred obveznoga osnovnog obrazovanja upisuju djeca koja do 1. travnja tekuće godine imaju navršenih šest godina života. Iznimno, nekoj djeci može se odobriti raniji upis, a nekoj odgoditi upis za narednu godinu.

U obzir treba i uzeti da, nažalost, ne dožive svi novorođeni upis u 1. razred. Stoga je potrebno pratiti, od godine rođenja do godine upisa, broj umrlih iz pojedine generacije. Taj broj često se zanemaruje pri analizama jer se smatra da je jako mali, ali kada vidimo da svake godine, samo prije navršenoga prvog rođendana, umre barem 150 djece, to nikako nije zanemariv broj. Za potrebe ove analize upotrijebili smo podatke o umrlima po navršenoj starosti i godini rođenja. Također, potrebno je dodati broj doseljenih tijekom promatranog razdoblja ovisno o njihovoj dobi, vodeći se uvjetima za upis 1. razreda koje je dao MZO. Alternativno, broj doseljenih mogli smo oduzeti od stvarnog broja upisanih (prateći samo originalnu generaciju živorođenih), no time bismo dobili potpuno iste brojeve.

Sada kada imamo broj potencijalnih za upis u 1. razred, možemo vidjeti koliki je stvarni broj onih koji su prvi put upisani u 1. razred.

Broj onih koji su prvi put upisali 1. razred dobijemo tako da od broja upisanih u 1. razred oduzmemo broj ponavljača 1. razreda. Važno je gledati samo one koji prvi put upisuju 1. razred kako broj potencijalno iseljenih ne bi bio podcijenjen. Na kraju, iako se po generacijama ti brojevi poništavaju, kako bi analiza bila što preciznija, dodajemo broj onih koji su se u 1. razred upisali u razdoblju drukčijem (prije ili poslije) nego većina njihove generacije.

Usporedbom broja potencijalnih za upis u 1. razred i broja 1. put upisanih u 1. razred, tj. njihovom razlikom dobijemo broj potencijalno iseljenih za jednu generaciju.

Potrebno je napomenuti da ta razlika ne prikazuje broj djece koja su se odselila u jednoj godini, već koliko je djece, u razdoblju između njihova rođenja do trenutka upisa u 1. razred, napustilo državu.

Potencijalni i stvarni broj upisanih u prve razrede osnovnih škola u Hrvatskoj

Izvor: Obrada autora na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku

Graf prikazuje broj potencijalno i stvarno upisanih predškolaraca u 1. razred u hrvatskim osnovnim školama od 2006. godine do 2017. Od 2006. do 2009. vidljiv je trend smanjenja potencijalno i stvarno upisanih, potom je primjetan rastući trend koji je trajao sve do 2016., nakon koje opet dolazi do pada. Prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju broj potencijalno i stvarno upisanih predškolaraca kretao se otprilike podjednako, odnosno jaz između dvije varijable bio je podjednak kroz cijelo to razdoblje, dok je nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013., došlo do povećanja jaza između potencijalno i stvarno upisanih u 1. razred, što ustvari znači da se ulaskom Hrvatske u Europsku uniju povećao broj iseljenih predškolaraca iz Hrvatske.

Procjena broja odseljene predškolske djece iz Hrvatske, generacije rođenih 1999. – 2011.

Stoga se iz ove analize može zaključiti kako je od 1999. do 2017. iz Hrvatske potencijalno emigriralo 22.030 djece rođene 1999. godine i kasnije, koja bi u promatranom razdoblju ispunila uvjete za upis u 1. razred. Također, ako podijelimo navedeno razdoblje na dva dijela, prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju i nakon njega te, kako bi razdoblje koje je Hrvatska provela u Europskoj uniji bilo jednako razdoblju prije ulaska, prvo razdoblje skratimo za prve dvije godine, vidimo da je od 2008. do 2012. upisano oko 7300 prvašića manje od potencijalnog broja upisanih, dok je od 2013. do 2017. taj broj iznosio oko 11.700. To upućuje da je nakon 2013., ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, olakšana mobilnost pa je samim time došlo i do rasta broja odseljenih predškolaraca.

Važno je još jednom napomenuti da razlika koju dobijemo između potencijalnih i stvarno upisanih, primjerice za 2017. godinu, ne prikazuje koliko je djece otišlo u 2017. godini, nego koliko je djece koja bi 2017. zadovoljavala uvjete upisa otišlo u razdoblju od njihova rođenja do trenutka upisa.

Iako ove procjene nisu u potpunosti pouzdane, daju dobar prikaz da postoji nezanemariv broj djece koja odlaze prije upisa u 1. razred. Zaključno možemo istaknuti kako se u promatranom razdoblju rodilo nešto više od 500.000 djece, od kojih oko 22.000 ili 4% nije upisalo prvi razred osnovne škole u Hrvatskoj.

Autori su studenti treće godine studija Ekonomije na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu