Prema procjenama Državnog zavoda za statistiku (DZS), ukupan broj stanovnika u Hrvatskoj od 1. 1. 2011. do 1. 1. 2018. smanjio se za 184 364 stanovnika ili 4,3% (od 4.289.857). Osnovne sastavnice promjene ukupnog broja stanovnika jesu prirodno (razlika živorođenih i umrlih, ili prirodna promjena) i mehaničko (razlika doseljenih i odseljenih, ili saldo migracija) kretanje stanovništva. Kretanje ukupnog broja stanovnika na državnoj razini razloženo po županijama pokazuje značajnu prostornu diferencijaciju. Padu ukupnog broja stanovnika na razini Hrvatske (-4,3%) prirodno kretanje sudjeluje s (-2,07 %), a saldo migracija s (-2,22%). Pad ukupnog broja stanovnika veći od državnog prosjeka imaju u padajućem redoslijedu: Sisačko-moslavačka, Vukovarsko-srijemska, Požeško-slavonska, Ličko-senjska, Brodsko-posavska, Virovitičko-podravska, Bjelovarsko-bilogorska, Karlovačka, Osječka županija, Šibensko-kninska, Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska i Varaždinska županija. Pad manji od državnog prosjeka imaju: Primorsko-goranska, Međimurska, Zagrebačka, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska, Zadarska i Istarska županija, dok je jedino Grad Zagreb u analiziranom razdoblju imao povećanje ukupnog broja stanovnika (za 1,8 %). Doprinos prirodnog kretanja u svim županijama je negativan. Najmanji je (od -0,1% do -0,3%) u Međimurskoj županiji, Gradu Zagrebu i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Pozitivan doprinos ukupnom kretanju stanovništva iz migracijskog salda po podacima DZS-a imaju samo Grad Zagreb (2,03%), Istarska (1,82%) i Zadarska županija (0,18%).

Relativna promjena ukupnog broja stanovnika Hrvatske po županijama između 1. 1. 2011. i  1. 1. 2018.

Izvor: Državni zavod za statistiku (2018.), obrada autora

Napomena: podaci o vanjskoj migraciji, točnije emigraciji, podcijenjeni su te predstavljaju frakciju stvarnog broja iseljenih, no ta činjenica ne utječe na osnovni cilj prikaza ovih brojki, a to je prikaz diferencijacije osnovnih demografskih kretanja po županijama u Hrvatskoj.

fb-share-icon
Tweet