Višak mortaliteta i očekivano trajanje života u Hrvatskoj u 2020.

Od 11. ožujka 2020., kada je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju novog koronavirusa, prošlo je već skoro godinu dana. U Hrvatskoj se svakodnevno iznose službeni podaci o broju umrlih povezanim s bolesti COVID-19. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je u 2020. godini od posljedica zaraze s novim koronavirusom umrlo 3.920 osoba. Za usporedbu, u 2019. godini samo od tri skupine bolesti umrlo je više osoba (bolesti cirkulacijskog sustava, novotvorine te endokrine bolesti, bolesti prehrane i bolesti metabolizma). O nekim demografskim obilježjima epidemije već smo pisali, a u ovom tekstu nešto ćemo detaljnije o umrlima u 52 tjedna 2020.

Nažalost, broj umrlih koji iza sebe ostavlja ova pandemija može biti veći zbog više razloga. Državni zavod za statistiku krajem siječnja objavio je da je ukupan broj umrlih u 2020. porastao za 8,3% u odnosu na 2019., a umrlih je bilo čak 4.350 više. No je li ovaj broj umrlih rezultat pandemije koronavirusa i kako na objektivan način procijeniti razmjere pandemije?

Jedna vrlo korisna mjera koja omogućuje izračun preciznijeg učinka bolesti COVID-19 na broj umrlih jest višak mortaliteta (engl. excess mortality). Višak mortaliteta, odnosno dodatni broj umrlih, uzima u obzir umrle od svih uzroka smrti i stavlja ih u odnos s očekivanim brojem umrlih, odnosno s onim brojem koji bi se ostvario u „normalnim“ uvjetima. Tako se izbjegava problem podcjenjivanja ili precjenjivanja broja umrlih povezanog s novim koronavirusom. Naime, tijekom pandemije broj umrlih može naglo skočiti, a pritom se uzroci smrti često ne mogu precizno odrediti jer testovi za relativno nove bolesti još nisu dostupni ili nisu u potpunosti precizni. Također, različite mjere tvoraca politika u doba pandemije mogu utjecati na stopu mortaliteta. Tako npr. ako se uvede lockdown može pasti broj umrlih povezan s prometnim nesrećama, ali s druge strane može rasti broj umrlih povezan s nedovoljnom ili na vrijeme nepruženom zdravstvenom skrbi ili se može povećati stopa samoubojstva. Mjera viška mortaliteta omogućuje da se u obzir uzmu i takve promjene, te pomaže tvorcima zdravstvenih i ostalih javnih politika da svoje odluke u takvim kriznim situacijama donose uz pomoć kvalitetnih podataka.

Statistiku o umrlima na tjednoj razini prvo je počela objavljivati talijanska statistička agencija koja je našla značajan višak mortaliteta u ožujku u odnosu na prošle godine. Zatim je reagirao Eurostat i zatražio od zemalja članica u travnju da dostavljaju tjedne podatke o umrlima. Ova pandemija potaknula je objavu takvih podataka koje smo ranije čekali mjesecima pa i dulje. Postoje različiti načini izračuna viška mortaliteta. Najjednostavniji je način da se od ukupnog broja umrlih u nekom razdoblju oduzme prosječan broj umrlih u tom istom razdoblju za prethodne godine (najčešće petogodišnje razdoblje). Kako bi se što preciznije pratio intenzitet pandemije, najčešće se kao mjera razdoblja uzima jedan tjedan. Tako npr. ako želimo znati koliki je višak mortaliteta u 5. tjednu 2020. godine, od ukupnog broja umrlih u 5. tjednu 2020. godine oduzet ćemo prosječan broj umrlih u 5. tjednu u petogodišnjem razdoblju 2015. – 2019. Napomenimo da ova analiza ne uključuje sve dane u 2020. jer se radi o brojevima na tjednoj razini. Izostavljen je 53. tjedan odnosno zadnja četiri dana u godini, a u prvom tjednu su uključena tri dana iz 2019.

Ovakav način izračuna viška mortaliteta ne uzima u obzir promjene u veličini populacije i dobnoj strukturi populacije. Također, ovakva metoda izračuna viška mortaliteta nije najbolja za međunarodne usporedbe već se za takvu usporedbu preferiraju druge metode. Najveća prednost ovakvog pristupa u analizi viška mortaliteta jedne zemlje njegova je jednostavnost u primjeni i dobra preciznost u praćenju intenziteta promjene viška mortaliteta.

Hrvatska je uspjela prilično dobro kontrolirati prvi proljetni val i izbjeći veći učinak pandemije na mortalitet. U prvih 10 tjedana 2020. godine registriran je manji broj umrlih od očekivanog na temelju petogodišnjeg prosjeka od 2015. – 2019., što znači da u tom razdoblju nije bilo viška mortaliteta. Pravi se razmjeri utjecaja epidemije na višak mortaliteta mogu vidjeti tek od sredine listopada. Od tada pa do sredine prosinca višak mortaliteta naglo raste te doseže vrhunac u 50. tjednu 2020. godine. Tada je prema podacima Eurostata u Hrvatskoj umrlo 1.756 osoba, dok je očekivani broj umrlih 1.046. Drugim riječima, u samo je jednom tjednu umrlo oko 700 osoba više nego što smo mogli očekivati temeljem petogodišnjeg prosjeka. Polja između linija koja su crvena označavaju područja s viškom mortaliteta, dok polja između linija koja su siva označavaju razdoblja u kojima je stvarni broj umrlih bio manji od očekivanog broja na temelju podataka od 2015. – 2019.

Između muškaraca i žena postoje male razlike u kretanju apsolutnog viška mortaliteta. Početkom 2020. oba su spola imala manje umrlih nego što bi se očekivalo na temelju petogodišnjeg prosjeka 2015. – 2019. Taj je manjak bio nešto veći kod žena. Do početka listopada nije bilo većih razlika između muškaraca i žena, a onda od 41. tjedna, tj. od 5. listopada, višak mortaliteta počinje naglo rasti za oba spola te je u ovom razdoblju višak izraženiji za muškarce.

Nešto manje od 90 % umrlih od bolesti COVID-19 u 2020. bilo je u dobnoj skupini 65 ili više godina. Usporede li se prosječne specifične stope mortaliteta po dobi i spolu za petogodišnje razdoblje 2015. – 2019. i specifične stope mortaliteta po dobi i spolu u 2020., vidljive su značajne razlike između muškaraca i žena u svim dobnim skupinama. Općenito, muškarci imaju veću vjerojatnost umiranja u svim dobnim skupinama, a višak mortaliteta za svaku dobnu skupinu pokazuje koliko je ova bolest opasnija za muškarce. Ta je razlika posebno izražena u dobnim skupinama 65-74, 75-84 i 85+ u kojima su specifične stope mortaliteta za muškarce gotovo udvostručene u prosincu u odnosu na normalne prosječne vrijednosti.

Višak mortaliteta u zadnjih 10-ak tjedana u godini najvećim dijelom može se objasniti umrlima od bolesti COVID-19. Prema dostupnim informacijama službeno objavljeni brojevi umrlih od bolesti COVID-19 uključuju samo umrle u zdravstvenim ustanovama. Zabilježeni višak mortaliteta u zadnjim mjesecima 2020. upućuje na vjerojatnu podcijenjenost broja umrlih od bolesti COVID-19, no ne smijemo sasvim isključiti mogućnost povećanog mortaliteta i zbog ograničenog pristupa zdravstvenoj skrbi. No za potvrdu tih tvrdnji nužna su daljnja detaljna istraživanja.

Ova analiza jasno pokazuje intenzitet i razmjere koje je pandemija novog koronavirusa imala u Hrvatskoj. Višak mortaliteta krajem 2020. bio je na najvišim razinama otkad postoji službena građanska evidencija vitalnih demografskih događaja. Koronakriza je ostavila značajan trag na  demografskim pokazateljima mortaliteta kroz najveći godišnji broj umrlih i najveću godišnju stopu mortaliteta od završetka Drugog svjetskog rata. Prema našim prvim procjenama, ukupno očekivano trajanje života u 2020. palo je na 77,8 godina, odnosno bilo je za otprilike osam mjeseci niže u odnosu na 2019. U zadnjih deset godina, očekivano trajanje života pri rođenju u Hrvatskoj prosječno je raslo za nešto manje od dva mjeseca na godinu. Očekivano trajanje života pri rođenju za muškarce je u 2020. palo na 74,7 godina ili za osam mjeseci, odnosno na 80,9 godina ili za sedam mjeseci za žene u usporedbi s 2019.

Za sveobuhvatniju analizu učinka pandemije na mortalitet potrebno je upotrijebiti naprednije statističke metode koje bi u obzir uzele i promjene koje se događaju kroz vrijeme (npr. promjene u dobnoj strukturi). Takva je analiza predmet trenutnog istraživanja autora ovog teksta te članova Centra za longitudinalne populacijske studije Petre Međimurec i Ivana Čipina.